Sarajevo – pjesma Czeslaw Milosza

Poljski pisac Czesław Miłosz, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1980. godine, napisao je pjesmu “Sarajevo” u avgustu 1993. godine u svom domu u Berkeleyu u Kaliforniji. U njoj je izrazio duboko razočaranje napuštanjem Sarajeva od strane Evrope. Pjesma je prvo objavljena u poljskom tjedniku Tygodnik Powszechny, a zatim je prevedena i objavljena u različitim drugim zemljama.

U Bosni i Hercegovini, na naslovnici časopisa “Novi Spektar”, koji je u septembru 1995. godine izdao Međunarodni centar za mir, nalazila se francuska verzija pjesme i naslov “Sarajevo” grafički osmišljen kako bi odgovarao poljskom sloganu “Solidarność”.

Bosanska verzija pjesme, u prevodu Čede Kisića

(Neka to ne bude pjesma, ali barem govorim što osjećam)

Sada bi bila potrebna revolucija, ali hladni su oni koji su nekad bili vreli.

Kad ubijana i silovana zemlja zove u pomoć Evropu u koju je povjerovala, oni zijevaju.

Kad njihovi državnici biraju podlost, ne čuje se glas koji bi to imenovao.

Lažna je bila pobuna mladosti što se zanosila obnovom Zemlje i to pokoljenje samo sebi sad izriče presudu.

Primajući ravnodušno vapaj onih što ginu, jer su to mračni barbari što se međusobno ubijaju.

I život sitnih više vrijedi nego život gladnih.

Sad se vidi da je njihova Evropa od početka bila opsjena, jer njena vjera tjera i temelj i ništavilo.

Ništavilo, kao što su ponavljali proroci, rađa samo ništavilo i opet oni će biti kao marva vođena na klanje.

Da bi zadrhtali i u posljednjem trenutku uočili da će otad riječ Sarajevo, značiti istrebljenje njihovih sinova i obeščašćenje njihovih kćeri.

Pripremaju to uvjeravajući sebe: “Mi smo barem bezbjedni”, a međutim ono što će ih srušiti dozrijeva u njima samima.

Kako djelovati	Evropa, Kultura, Širenje informacija
Mapa solidarnosti	Poljska
Hronologija	1993, 1995