WAKE UP, EUROPE!
Historijski Muzej BiH
Menu
WAKE UP, EUROPE!
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Impressum
  • BS
    • EN
Naslovnica časopisa “New Spektar”, septembar 1995. (Lična arhiva Sophie Kepes)
PočetnaPriče Sarajevo – pjesma Czeslaw Milosza
Previous product
“Koja Evropa?”, Razglednica koju je uradila grupa “Citoyens, citoyennes pour la Bosnie Herzégovine” u Francuskoj, 1995. (Arhiva CHT Nantes, zbirka AEC Nantes)
“Koja Evropa?”
Back to products
Next product
“Svi u Cannesu 26. juna, za Bosnu” / “Evropa se ponovo rađa ili umire u Sarajevu”: Javno okupljanje u Barceloni, juni 1995. (Fotografija Ana Alba, odlomak “Força Sarajevo”, Barcelona, 2002.)
“Evropa se ponovo rađa ili umire u Sarajevu”

Sarajevo – pjesma Czeslaw Milosza

Poljski pisac Czesław Miłosz, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1980. godine, napisao je pjesmu “Sarajevo” u avgustu 1993. godine u svom domu u Berkeleyu u Kaliforniji. U njoj je izrazio duboko razočaranje napuštanjem Sarajeva od strane Evrope. Pjesma je prvo objavljena u poljskom tjedniku Tygodnik Powszechny, a zatim je prevedena i objavljena u različitim drugim zemljama.

U Bosni i Hercegovini, na naslovnici časopisa “Novi Spektar”, koji je u septembru 1995. godine izdao Međunarodni centar za mir, nalazila se francuska verzija pjesme i naslov “Sarajevo” grafički osmišljen kako bi odgovarao poljskom sloganu “Solidarność”.

Bosanska verzija pjesme, u prevodu Čede Kisića

(Neka to ne bude pjesma, ali barem govorim što osjećam)

Sada bi bila potrebna revolucija, ali hladni su oni koji su nekad bili vreli.

Kad ubijana i silovana zemlja zove u pomoć Evropu u koju je povjerovala, oni zijevaju.

Kad njihovi državnici biraju podlost, ne čuje se glas koji bi to imenovao.

Lažna je bila pobuna mladosti što se zanosila obnovom Zemlje i to pokoljenje samo sebi sad izriče presudu.

Primajući ravnodušno vapaj onih što ginu, jer su to mračni barbari što se međusobno ubijaju.

I život sitnih više vrijedi nego život gladnih.

Sad se vidi da je njihova Evropa od početka bila opsjena, jer njena vjera tjera i temelj i ništavilo.

Ništavilo, kao što su ponavljali proroci, rađa samo ništavilo i opet oni će biti kao marva vođena na klanje.

Da bi zadrhtali i u posljednjem trenutku uočili da će otad riječ Sarajevo, značiti istrebljenje njihovih sinova i obeščašćenje njihovih kćeri.

Pripremaju to uvjeravajući sebe: “Mi smo barem bezbjedni”, a međutim ono što će ih srušiti dozrijeva u njima samima.

Kategorija: Priče Oznake: Evropa, Kultura, Širenje informacija
Share
  • Dodatne informacije
Dodatne informacije
Kako djelovati

Evropa, Kultura, Širenje informacija

Mapa solidarnosti

Poljska

Hronologija

1993, 1995

100 priča o međunarodnoj solidarnosti grupa i pojedinaca sa građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine u toku rata 1992 -1995.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

U PARTNERSTVU SA


Projekat je finansiran od strane “International Relief Fund for Organisations in Culture and Education 2021” Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Instituta i drugih partnera: www.goethe.de/relieffund

2022 wakeupeurope.ba. All rights reserved. DOC.BA.

Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.

  • O projektu
  • Impressum
  • BS
    • EN
  • BS
  • EN