WAKE UP, EUROPE!
Historijski Muzej BiH
Menu
WAKE UP, EUROPE!
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Impressum
  • BS
    • EN
“Dobro pogledajte. Nikada nemojte reći: ‘Nisam znao da se to događa’”, poster/oglas Amnesty Internationala, 1992. ili 1993. (Arhiva “Grünes Gedächtnis”, Zbirka Eva Quistorp)
PočetnaPriče “Nikad više?”
Previous product
Naljepnica dizajnirana za demonstracije u Caenu 4. juna 1994. godine, povodom 50. godišnjice iskrcavanja saveznika u Normandiji. (Arhiva CHT Nantes, Fonds AEC Nantes)
Demonstracije u Caenu 4. juna 1994.
Back to products
Next product
Četvrta skupština HCA u Tuzli, 1995, omot brošure (Lična arhiva Bernard Dréano)
Helsinški parlament građana / HCA

“Nikad više?”

Oni koji su podržavali Bosnu i Hercegovinu i kritizirali vlastite vlade često su povlačili historijske paralele između rata u BiH i prošlih događaja kao što su Španjolski građanski rat, a posebno Drugi svjetski rat. Ove historijske reference pružaju orijentaciju i značenje; definirali su trenutni rat kao povratak fašizma, a borbu protiv njega kao antifašistički otpor, prisjećajući se prošlih borbi 1930-ih i 1940-ih godina.

Takve reference bile su i oruđe mobilizacije. Često je naglašavana kontradiktornost između diskursa “Nikad više” – standardne maksime u evropskim diskursima nakon Drugog svjetskog rata i Holokausta – i odsustva spremnosti da se interveniše kako bi se zaustavili sadašnji zločini. Odnos međunarodne zajednice prema BiH i ratu redovno se uspoređivao s politikom neintervencije zapadnih vlada tokom Španjolskog građanskog rata, napuštanjem Čehoslovačke na minhenskoj konferenciji 1938. i ravnodušnošću prema uništavanju evropskih Jevreja.
Različite grupe solidarnosti organizirale su aktivnosti na datume ili na mjestima koja su bila povezana s Drugim svjetskim ratom i holokaustom, na primjer demonstracije u Caenu 4. juna 1994. i zauzimanje Memorijala Buchenwald 1995. godine.

Bilo je rasprava o tome jesu li usporedbe s Drugim svjetskim ratom, a posebno holokaustom, opravdane, unutar i izvan mobilizacija solidarnosti. No, mnogi ljudi, među njima i Jevreji koji su preživjeli holokaust, insistirali su na tome da je od ključne važnosti ozbiljno shvatiti “Nikad više”. To je značilo poduzimanje radnji za zaustavljanje rata i zločina.

U otvorenom pismu predsjedniku Billu Clintonu, objavljenom u New York Timesu 20. aprila 1993, Henry Siegman, predsjednik Američkog jevrejskog kongresa, je na primjer napisao:

“Ako nas sjećanje na žrtve holokausta ne pokreće da odgovorimo na patnje u Bosni, kojoj zamislivoj svrsi služi sjećanje?”

Kategorija: Priče Oznake: Demonstracije, Sjećanje
Share
  • Dodatne informacije
Dodatne informacije
Kako djelovati

Demonstracije, Sjećanja

Mapa solidarnosti

Buchenwald, Caen, Francuska, New York, Njemačka, SAD

Hronologija

1994, 1995

Možda će vam se također svidjeti…

Demonstracije u Memorijalu Buchenwald, jul 1995. (Arhiv Gesellschaft für bedrohte Völker)

Buchenwald memorijal

Priče
Close
Naljepnica dizajnirana za demonstracije u Caenu 4. juna 1994. godine, povodom 50. godišnjice iskrcavanja saveznika u Normandiji. (Arhiva CHT Nantes, Fonds AEC Nantes)

Demonstracije u Caenu 4. juna 1994.

Priče
Close

100 priča o međunarodnoj solidarnosti grupa i pojedinaca sa građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine u toku rata 1992 -1995.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

U PARTNERSTVU SA


Projekat je finansiran od strane “International Relief Fund for Organisations in Culture and Education 2021” Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Instituta i drugih partnera: www.goethe.de/relieffund

2022 wakeupeurope.ba. All rights reserved. DOC.BA.

Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.

  • O projektu
  • Impressum
  • BS
    • EN
  • BS
  • EN