Barcelona

Mobilizacije solidarnosti iz Barcelone prema Bosni i Hercegovini, posebno Sarajevu, uključivale su i Gradsko vijeće, na čelu s gradonačelnikom Pasqualom Maragallom, i brojne grupe civilnog društva.

Olimpijske igre u Barceloni u augustu 1992. pružile su priliku za prve kontakte sa Sarajevom, koje je osam godina ranije bilo domaćin Olimpijskim igrama, a čiji je gradonačelnik Muhamed Kreševljaković prisustvovao otvaranju igara u Barceloni. U narednim mjesecima i godinama, Općina i razne nevladine organizacije organizirale su humanitarne konvoje, demonstracije podrške i druge aktivnosti. Jedan primjer je izložba “Barcelona za Sarajevo”, koja je održana tokom Festivala Sarajevska zima 1993/1994, istovremeno u Sarajevu i Barceloni. Uključivala je grafike koje su 1992. godine napravili studenti i profesori Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, te crteže umjetnika iz Barcelone, prikupljenih tokom inicijative čiji je cilj bio proglašenje Sarajeva kulturnom prijestolnicom Evrope.

Najintenzivnija faza solidarnosti započela je u ljeto 1995. kampanjom “Evropa za Bosnu / Katalonija za Bosnu”. Kampanju je pokrenuo španjolski europarlamentarac José María Mendiluce, u saradnji s nekoliko grupa civilnog društva. Gradsko vijeće Barcelone i mnoge organizacije pridružile su se ovoj inicijativi koja je uključivala javna okupljanja, demonstracije i kulturne događaje, kao i organizaciju “Humanitarnog koridora Katalonija – Sarajevo”. U jesen 1995, Gradsko vijeće Barcelone osnovalo je „Distrikt 11 – Sarajevo“, čineći glavni grad BiH dodatnim gradskim okrugom. “Distrikt 11”, na čelu s Manelom Vilom, koji je od 1992. godine bio odgovoran za međunarodnu saradnju u Gradskom vijeću Barcelone, postao je ključan za provođenje brojnih aktivnosti podrške i razmjene sa Sarajevom u poslijeratnim godinama.