WAKE UP, EUROPE!
Historijski Muzej BiH
Menu
WAKE UP, EUROPE!
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Impressum
  • BS
    • EN
“Evropska kampanja za prihvatanje i podršku dezerterima iz bivše Jugoslavije”, Evropski građanski formu, 1994. (Arhiva Mir Sada, Lyon)
PočetnaPriče Dezerteri iz bivše Jugoslavije
Previous product
“Bosnie – Réagir!” / “Bosna: (Moramo) reagirati!”, naslovna strana brošure, 1993 (Arhiva Mir Sada Lyon)
“Bosna: Moramo reagirati!”
Back to products
Next product
“Mirna Bosna”, naslovnica ARKzin-a, maj 1992. (Arhiva Antiratna kampanja hrvatska)
Antiratna kampanja Hrvatska

Dezerteri iz bivše Jugoslavije

Tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, procjenjuje se da je najmanje 100.000 ljudi odbilo pristupiti vojsci ili je dezertiralo. Ovo je posebno bilo rasprostranjeno među muškarcima u Srbiji koji su odbili da se pridruže Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) ili su dezertirali. Tokom rata u BiH, srpski dezerteri su se, na primjer, skrivali u Beogradu, a grupe poput Žena u crnom pokušavale su im pomoći, pronalazeći skloništa, savjetovanje ili pokušavajući organizirati njihov bijeg u druge zemlje.

U Evropi općenito, postojale su različite inicijative za podršku tim dezerterima, čak i više jer su zemlje Evropske unije odbile dati azil ili drugi pravni status tim dezerterima. Evropski parlament je 28. oktobra 1993. godine jednoglasno usvojio rezoluciju koja se odnosi na bivšu Jugoslaviju, tražeći od Evropskog savjeta i država članica da prihvate dezertere i one koji su odbili da budu pozvani, da ih zaštite statutom, da ne dozvole njihovo protjerivanje te da im se omogući profesionalni razvoj. Ubrzo nakon toga, Evropski građanski forum pokrenuo je međunarodnu kampanju u 16 evropskih zemalja kako bi ohrabrio države da se pridržavaju ove rezolucije i da općine i pojedinci pozdrave i podrže prebjegle. “Ako ne podržimo mlade koji odbacuju ovaj rat i nacionalizam, dozvolit ćemo onima koji su uvijek zagovarali vojna rješenja da nam nametnu svoju viziju budućnosti.” Oko 100.000 ljudi potpisalo je ovu peticiju u Evropi, među njima i istaknute ličnosti kao što su Gyorgy Konrad, Yehudi Menuhin i Umberto Eco. Vlade nisu sprovodile zahtjeve rezolucije i peticije, a ponekad su i protjerivale dezertere u Srbiju. Međutim, neke vlasti su pružile zvaničnu podršku, kao što je grad Münster u Njemačkoj, koji je 1996. godine donio odluku da dezerterima odobri boravišnu dozvolu i plati im životne troškove za jednu godinu.

Kategorija: Priče Oznake: Deklaracije, Političke intervencije, Strukturalna podrška
Share
  • Dodatne informacije
Dodatne informacije
Kako djelovati

Deklaracije, Političke intervencije, Strukturalna podrška

Mapa solidarnosti

Beograd, Evropa, Münster, Njemačka, Srbija, Strazbur

Hronologija

1992, 1993, 1994, 1995

Povezane priče...

Kalendar koji su objavile Žene u crnom, 1995, sa fotografijama aktivnosti koje su bile organizovane prethodnih godina. (Lična arhiva Jadranka Miličević)

Žene u crnom

Priče
Close

100 priča o međunarodnoj solidarnosti grupa i pojedinaca sa građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine u toku rata 1992 -1995.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

U PARTNERSTVU SA


Projekat je finansiran od strane “International Relief Fund for Organisations in Culture and Education 2021” Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Instituta i drugih partnera: www.goethe.de/relieffund

2022 wakeupeurope.ba. All rights reserved. DOC.BA.

Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.

  • O projektu
  • Impressum
  • BS
    • EN
  • BS
  • EN