Kako djelovati |
Kultura, Političke intervencije, Širenje informacija |
---|---|
Mapa solidarnosti |
Bosna i Hercegovina, Francuska, Kan, Pariz, Sarajevo |
Hronologija |
1993, 1994 |
“Bosna”, Bernard-Henria Levyja
Dokumentarni filmovi o ratu i situaciji u Bosni i Hercegovini korišteni su kao sredstvo informiranja i mobilizacije protiv ravnodušnosti. Jedan primjer je bio “Bosna!”, francuskog intelektualca Bernard-Henri Lévyja.
Lévy je prvi put došao u Sarajevo u ljeto 1992. i postao jedan od najistaknutijih glasova u Francuskoj koji je putem tekstova, intervjua i televizijskih nastupa tražio promjenu stava međunarodne zajednice prema BiH. Godine 1993. odlučio je snimiti dokumentarac koji je želio da bude “borbeni film” kako bi podržao vojne, političke i duhovne branitelje Sarajeva i BiH. Lévy je snimao u zimu 1993/94. unutar opkoljenog Sarajeva i pratio branioce grada do prve linije fronta. “Ideja filma je da se oda počast bosanskom narodu. I to na način da se Evropljanima i Francuzima pokaže da ovi ljudi nisu jedno pleme protiv drugog, niti nejasno balkansko pleme žrtva vječne osvete, već da su dostojni nasljednici francuskih boraca otpora protiv nacizma za vrijeme Drugog svetskog rata”, zabilježio je Lévy u svom dnevniku.
“Bosna!”, koji je također pokazao brutalnost opsade, premijerno je prikazan u maju 1994. na Filmskom festivalu u Cannesu. Film je privukao veliku pažnju medija, dijelom i zbog toga što je francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda optužio da je lažov i licemjer u svom odnosu prema BiH.
Neki u Francuskoj su kritizirali film, da je previše jednostran, ali je Lévy odgovorio da nema mjesta distanci, već samo ogorčenju pred nasiljem nad BiH i odnosom Zapada prema njoj. Film “Bosna!” je toplo pozdravljen od strane Zlatka Dizdarevića u “Oslobođenju”, a prikazan je i u drugim evropskim zemljama, Njemačkoj i Švedskoj, gdje su solidarne grupe uz film organizovale i posebne događaje.
Za ostale primjere dokumentarnih filmova snimljenih tokom rata vidi “Miss Sarajevo” i “A street under siege”.