Kako djelovati |
Kultura |
---|---|
Mapa solidarnosti |
Austrija, Beč, Bosna i Hercegovina, Istanbul, Italija, Ljubljana, Milano, Prato, Sarajevo, Slovenija, Turska, Venecija |
Hronologija |
1992, 1993, 1994, 1995, 1996, 1999 |
Sarajevo 2000 / Ars Aevi
Ono što je danas poznato kao “Ars Aevi” pokrenuto je i razvijeno tokom rata kao kulturni projekat “Sarajevo 2000”. Cilj mu je bio osnivanje Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu kroz donacije umjetničkih radova svjetski poznatih umjetnika i aktivno učešće međunarodnih muzeja.
Ideju je razvio Enver Hadžiomerspahić u Sarajevu nekoliko mjeseci nakon početka opsade. Naknadno su ga odobrile gradske vlasti i vlada Bosne i Hercegovine, a zatim je zvanično predstavljen svijetu na Venecijanskom bijenalu u oktobru 1993. U narednim godinama razne galerije, muzeji i umjetnici složili su se podržati ovaj projekt kao znak solidarnosti sa Sarajevom. Posebno opredjeljenje stiglo je iz Italije, gdje se nalazio dio tima “Sarajevo 2000”, Anur Hadžiomerspahić i Jasminka Đumrukčić. Ključni doprinosi stigli su iz “Centro Arte Contemporanea Spazio Umane” u Milanu, grada Prata i Centra per l’Arte contemporanea Luigija Peccija, te grada Venecije (koji je službeno potpisao sporazum o bratimljenju sa Sarajevom u maju 1994.). Donacije su počele 1994./5. i nastavile su se u poslijeratnim godinama. Muzeji u Ljubljani, Istanbulu i Beču također su sarađivali sa projektom “Sarajevo 2000”, organizirajući izložbe sa umjetničkim djelima koje su donirali međunarodni umjetnici za Sarajevo. Godine 1999. sva darovana i prikupljena umjetnička djela su prebačena u Sarajevo, gdje je u Skenderiji održana velika izložba. Nakon rata, naziv projekta je promijenjen u “Ars Aevi”, što je djelimični anagram “Sarajeva” i latinskog izraza “umjetnost epohe”.
Talijanski arhitekta Renzo Piano osmislio je idejni projekat za muzej. Izgradnja zgrade Muzeja, međutim, tek treba da se dogodi. U međuvremenu, kolekcija je smještena u Vijećnicu. Od 1994. godine donirano je oko 150 umjetničkih djela međunarodnih i bosanskohercegovačkih umjetnika, uključujući Michelangela Pistoletta, Josepha Kosutha, Josepha Beuysa, Marinu Abramović, Bizhana Bassirija, Anisha Kapoora, Maje Bajević, Jusufa Hadžifejzovića i Jannisa Kounellisa. Ars Aevi se smatra jednom od najvažnijih zbirki savremene umjetnosti u regiji.